Zorana Mavričić-Korošec: O uspješnom poduzetničkom slalomu između propisa i poreza

 In Sažetak razgovora

Razgovarali smo sa Zoranom Mavričić-Korošec, iskusnom računovotkinjom i poduzetnicom iz Makora knjigovodstva.

Čuvaj računovođu uz sebe kao dobrog programera, nije stara kineska poslovica, ali jednoga dana mogla bi postati. Vrijeme je praktičnih pitanja, posebno onda kada ambijent poslovanja kao sada smatramo prebirokratiziranim, pravno nesigurnim, kompleksnim…

Upravo zato kao dio programa edukativnih gostovanja i razgovora IT zajednice Rijeka ugostili smo iskusnu Zoranu Mavričić-Korošec koja  preko 16 godina vodi računovodstveni servis orijentiran primarno prema malim poduzetnicima što je forma u kojoj rade mnogi programeri i dizajneri. Čitavo vrijeme radi i kao savjetnik osobama koje tek razmišljaju o pokretanju malog biznisa i onima koji su tek zaplivali u poduzetničke vode te klijentima svojega Makora knjigovodstva pa je upravo zato Zorana izrazito informativan i koristan sugovornik. 

O kretanju iz ničega

Važno je predstaviti ljudima koji su nedavno bili, još uvijek su studenti ili nisu skroz samostalni koji su im modaliteti poslovanja zapravo dostupni. Prvi korak je ako nemate ništa otvoreno u smislu obrta ili poduzeća da vas netko može angažirati kao honorarnog suradnika. To se odvija kroz ugovor o djelu iliti u poreznom smislu drugi dohodak.

Ako vas angažira hrvatsko poduzeće troškove je dužan snositi onaj tko te je i angažirao te platiti sve doprinose. Tu je važno da ako bilo koji mladi informatičar ili dizajner dogovara posao s našim poduzetnicima mora razlikovati što su famozni bruto, neto, a što trošak. Bruto nije cijeli trošak nego samo neto s doprinosima. Treba paziti što se ugovorilo jer jako je često greška u razumijevanju toga koliko će zapravo dobiti na svoj račun.

Ok, ali radim sa strancima preko Upworka, Toptala… 

Osim ugovaranja s domaćim poduzetnicima mnogi idu drugom stranom, oglase svoju uslugu te direktno žele poslovati preko nekog vanjskog servisa poput Freelancera, Upworka ili Toptala te tako sklope neki dogovor preko interneta. Potrebno je znati da će ih taj platiti kako je već dogovoreno preko tog servisa, ali su u tom slučaju dužni sami svoj drugi dohodak prijaviti putem JOPPD obrasca kojeg morate fizički na papiru podnositi.

Tek u dogovoru s referentom eventualno putem aplikacije ePorezna. Treba dobro znati kako se to radi jer bez dobrog obračuna nema predaje obrasca. Relevantno je i da na iznos koji ste tako primili ostajete bez otprilike 30% novca,  a prijavu ste dužni napraviti u roku o 8 dana od primitka novca. 

Prolazak “ispod radara”? 

Srela sam ljude koji su ostvarivali ogromne cifre putem takvih servisa i nikada nisu ništa prijavili, to nekima prolazi, ali američka i naša porezna razmjenjuju podatke pa ovisi naravno tko će proći

Važno je da su svi svjesni toga što rade i koje su posljedice jer iz toga ide odgovornost. Dohodak je u svakom slučaju ostvaren u trenutku kada je novac stavljen na raspolaganje, a sada da li ste ga kasnije trošili u dućanu to je posve nebitno.  

Ulazak u pravo poduzetništvo… 

Poduzetnikom možeš postati otvaranjem obrta. To može biti paušalni obrt što zapravo ovisi o oporezivanju. Ta sintagma “paušalni obrt” se uvriježila i ne znači ništa drugo osim poreznog aspekta. Tu često postoji zabluda. Obrt je obrt, otvara se u uredu za gospodarstvo ili putem aplikacije e-građanin, a kada se dobije rješenje onda je taj netko postao obrtnikom. To znači da se od tog dana osoba bavi nekom gospodarskom djelatnošću. To si doslovno ti, kao fizička osoba. Nije neka pravna osoba već Marko.

To treba dobro pojmiti jer se tako lakše razumije i sve drugo što s time porezno dolazi poput pitanje imovine, dohodaka… Ako je obrt paušalno oporezovan to znači da si prihvatio da ćeš platiti taj paušalni iznos bez obzira ostvario zaradu ili ne pri čemu postoji 5 razreda, ovisno o visini. Paušalac plaća promet i kada je u gubitku. O paušalnom obrtu smo već detaljno pričali i može se cijelo predavanje pogledati ovdje

Poduzeće kao pravna osoba

Da, napokon tu je i treća varijanta otvaranja poduzeća kao pravne osobe kada ju registriramo na sudskom registru. Tada nastaje ta pravna osoba i onda je ona odvojena od osobnosti osnivača i direktora. Također će i imovina i dohodak biti odvojeni. Dohodak poduzeća oporezuje se potpuno neovisno od onoga tko ga je osnovao. Potrebno je razlikovati i pojam osnivača od direktora jer to može i ne mora biti ista osoba.

Osnivač je onaj koji je uložio kapital da bi stvorio poduzeće i da bi mu pripadao udio u dobiti. Direktor je onaj tko zastupa to poduzeće na tržištu te koji je nositelj prava i obveza. Poduzeće je fiktivna tvorevina, zato postoji direktor. Direktoru ne pripada udio nego plaća ako je zaposlen. Direktorima je propisano da onaj tko je upisan u sudskom registru kao direktor dužan je državi platiti po određenoj osnovici od skoro 6 000 kuna i doprinose. 

Što presudi o formi…

Osim potreba posla puno je privatnih okolnosti koje određuje u kojem ćeš pravcu… Neki imaju ovrhe pa se mora znati da ako je tako kada otvoriš obrt to podliježe ovrsi. U poduzeću u kojem si i zaposlen su ¾ plaće zaštićene.

Ponekad su bračni problemi izazov. Postoje mnogi elementi i ne postoji generalni naputak. Sat vremena konzultacija kod mene je 300 kuna što je korisna investicija za dolazak do konkretnih informacija koje mogu biti presudne. 

Siva zona obrtničko-poduzetničkog slaloma

Mnogi ljudi posebno iz sfere intelektualnih usluga poput npr. IT-a i dizajna su vani dobro plaćeni. Onda se dogodi da se osoba približi limitu od 300 000 kuna za paušalne obrte jer ako su primici od toga veći više ne možeš kroz taj sistem plaćati porez. Češće se pak dosegne da kada su isporuke veće od 300 000 kuna moraš ulaziti u PDV sustav, a ako ulaziš u PDV sustav nećeš moći biti paušalno oporezovan.

U takvoj situaciji kada moraš izaći iz paušala dođeš do ideje da počneš fakturirati iz poduzeća kao pravnog entiteta kojeg si također osnovao. Osim što je to u najmanju ruku kriva primjena poreznih propisa, da se ne izrazim zločestije, postoje i pravne poteškoće. Prije 5 godina bilo je jako često imati paralelno obrt i poduzeće, pa se onda kombiniralo – obrt bi radio do pola godine i odjednom stao, to bi zamijenilo poduzeće i tako se kombiniralo po godini jer se sve gleda kalendarski. To je stalo jer se i Porezna probudila onog trenutka kada su uveli praćenje preko OIB-a te je to postalo besmisleno i pravno opasno.

U konzultacijama stavim konkretno brojke poduzetniku na papir i obično svi tada zatvore obrt jer očekuju više od 300 000 kuna. Zanimljivo, obično se odluče na poduzeće, a ne na obrt koji vodi knjige. Ja pak ne vidim ništa loše u obrtu koji vodi knjige, ali moguće je da je presudio status jer jedno je biti obrtnikom, a drugo zaposlenikom. I nešto se teže dolazi do kredita kao obrtnik. U svakom slučaju ne raditi takav slalom.

Raspolaganje novcem 

Kad je netko obrtnik može raspolagati sa svojom imovinom, a preko poduzeća sve treba ući u firmu kao njegovo sredstvo rada. Ono što treba misliti je da svi vi u IT-u radite preko skupih softvera i onda on treba biti licenciran na vaše poduzeće, a ne na osobu. Obrtnik u slobodno vrijeme raspolaže sa sredstvima s računa, može dizati gotovinu kada želi, može kupiti špežu u dućanu. Ako ima poduzeće to ne može.

Može to napraviti kartica firme, ali to se mora knjigovodstveno pravdati s puno detalja i tu se mora biti usuglašen sa svojom računovođom. Svaka imovina koja se tako kupi je vlasništvo poduzeća a ne osnivača poduzeća. Svatko tko ima poduzeće imat će računovođu koji dobro pazi na to. Kolokvijalno je reći “vlasnik” sam, ali ipak to računalo nije tvoje osobno nego tvoje tvrtke. 

Prokurist

Uz osnivača i direktora imamo i prokuristu. On može sve i kao direktor ali ne može likvidirati firmu. To je prikladno kada želimo izbjeći plaćanje doprinosa zato što za prokuriste nije propisana minimalna osoba. Poduzeće mora imati direktora, ali može imati i prokuristu.

Ja sam npr. osnivač svoje tvrtke te sam joj bila i direktor. Onda je moj sin završio studij, a kako je mlađi od 30 godina imamo pet godina pravo ne obračunavati doprinose na plaću. Sin je tako postao direktor jer mu je plaća tako jeftinija, a ja sam prokurist. Ja imam sva prava kao i on te prolazimo povoljnije. Normalno je u tome vidjeti priliku.

Inozemni bankovni računi i servisi za naplatu

Prije svega moramo razlikovati krećemo li kao fizička ili pravna osoba. Recimo krenuli smo kao fizička i tako sam ja Zorana otvorila račun koji ostvarujem preko Upworka te vidim da direktno dolazi novac na hrvatski račun.  Potrebno je jako dobro proučiti njihove uvjete. Ljudi kažu “ja ću raditi za Upwork” što je pogrešno jer oni nikoga ne angažiraju. To je samo posrednik, naplati proviziju od jedne i druge strane, ali on vas nije angažirao.

Ono što je kod Upworka specifično je da vas angažiraju i privatne osobe iz inozemstva. A vi kada ste u sustavu PDV-a morate jako dobro gledati tko vam je kupac. Ako je to privatna osoba morate joj naplatiti hrvatski PDV, a ako je to poduzetnik radi se obrnuto oporezivanje.

Kada smo već na Upworku imam agencije koje angažiraju podizvođače, ali kako smo rekli da je on samo posrednik moramo biti svjesni da moramo platiti dohodak te kao i po hrvatskim propisima obračunati drugi dohodak. I stranac kojeg ste angažirali mora imati otvoren hrvatski OIB, a to ispadne problem pa se često odustaje od takvog angažmana.

“Paušalac sam i ne zanima me PDV”

Sustav PDV-a nas se tiče čak i kada smo paušalac. Dužni smo slati državi što smo isporučili u inozemstvo kada imamo kupce iz inozemstva koji nisu građani i moramo isporučiti količinu vrijednosti koja neće biti oporeziva PDV-om, uvijek mora ići to mjesečno izvješće.

Dodatno postoji i PDV ID broj odnosno VIES baza pa ako ćete pružati ili primati usluge u kontaktu s europskim poduzetnicima prije nego ćete koristiti tu uslugu morate se upisati u VIES bazu. Kada pak uđete u PDV sustav postoji obveza da ga naplaćujete od svojih kupaca. 

“Paušalci izbjegavaju angažirati knjigovodstvene servise, postoje i razne grupe na Facebooku kao i neke druge grupe koje pomažu u samostalnom radu”

Nama kao servisu ide ok jer su nam klijenti mahom IT branša kojoj ide dobro, ljudi žele biti na miru i imati stalno savjetovanje u vidu iskusnog računovođe. E sada zašto netko ide trošiti svoje vrijeme da se pati s hrvatskim dokumentima ne znam jer nije to vjerojatno dobro ni za matični posao.

Mi volimo biti DIY majstor, to je dio regionalnog mentaliteta. Ipak, mladi ljudi to sve manje rade. Imam baš recimo klijente koji rade dizajn i prodaju preko Etsyja, ljudi su napravili dizajn i prodaju ga po tisuću puta. Njima ispada da je posao pisanje računa jer potvrda koju Etsy pošalje nije hrvatski račun i ne može se onda pokazati u svojim poslovnim knjigama. Takvi sigurno trebaju pravi računovodstveni servis jer inače dizajnericama posao postaje izdavanje računa. To je apsurd, ali je činjenica. 

A odgovarano je i na neka pitanja ekipe iz zajednice:

Pozdrav, mišljenje o otvaranju tvrtke izvan Hrvatske, zbog dostupnosti većeg broja modela naplate i kako to sve regulirati i primati sredstva u HR? (42:15)

Izdavanje faktura za usluge “koje traju” – kada treba izdati fakturu ako je datum isporuke nedefiniran? Radim preko Toptal platforme, i oni mi plaćaju na “virtualni račun” s kojega ja povlačim novac na svoj žiro-račun. Angažman je dugoročan. Nije mi jasno da li ja moram izdavati račune svaka dva tjedna kako me oni isplaćuju, svaki mjesec ili mogu npr. svaka 3 ili 4 mjeseca izdati račun i povući novac?! (51:04)

Ured od kuće – da li moramo imati stvari kao i ostali uredi, npr. vatrogasni aparat, evakuacijski plan i slično? (1:11:42)

Još jednom pozivamo da pažljivo pogledate video i javite se sa svim pitanjima vezanima uz IT zajednicu Rijeka.

Vidimo se na novom susretu!

Recent Posts

Leave a Comment

Kontaktirajte nas

We're not around right now. But you can send us an email and we'll get back to you, asap.

Not readable? Change text. captcha txt

Start typing and press Enter to search