Tech Ćakula #5 – “Internet ne zaboravlja?”| IT zajednica Rijeka

 In Sažetak razgovora

2050 je godina – novi kandidat za gradonačelnika se zalaže za zelene tehnologije i zero CO2 pristup. Novinari i opozicija mu nalaze statuse i komentare s raznih društvenih mreža o tome kako je ismijavao globalno zatopljenje 2025 godine sa svojih 20 godina.

Potezi stari 25 godina ga koštaju glasova i gubi izbore! Kako ćemo spriječiti da se takvi scenariji ne događaju u budućnosti s generacijom koja SVE dokumentira online?

Skupa s Marko Rakar diskutirali smo o dugoročnim posljedicama onoga što pišemo na “internetu” i imamo li pravo na brisanje određenih informacija i pravo na oprost/zaborav? Koje su naše odgovornosti, obaveze i prava?

Ovu tech ćakulu kao i sva događanja vezano uz IT zajednicu Rijeka financijski i organizacijski pokriva 46elks.

👨‍💻 👩‍💻 VODITELJI:

VIŠNJA ŽELJEZNJAK konzultantica je za projektiranje, razvoj i pisanje sadržaja poslovnih web stranica po mjeri u riječkoj tvrtki Logit internet usluge d.o.o. (https://www.logit.net). Ima više od 20 godina iskustva na području digitalnog marketinga.

RENE BRAKUS partner u 46ELKS (https://46elks.com) tvrtka koja nudi laku integraciju SMS, MMS i VOICE usluga. Strastven oko stvaranja preduvjeta za dijeljenje znanja i jačanja povezanosti unutar IT zajednice u Rijeci.

Ako ste slučajno propustili live, razgovor možete pogledati na linku:

TKO JE MARKO ?

Marko Rakar direktor je društva MRAK usluge d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu. Radio je na projektima za Vijeće Europe, Europski fond za Balkan, Razvojni program Ujedinjenih naroda, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Svjetsku banku, organizaciju Transparency International, američki State Department, Međunarodni centar Olof Palme, Partnerstvo za otvorenu vlast i hrvatsku Vladu.

Više je godina bio član žirija za dodjelu nagrade Pollies Američke udruge političkih savjetnika te žirija za dodjelu nagrada World eDemocracy. Redovit je kolumnist i autor na brojnim hrvatskim i stranim blogovima, portalima te u novinama i časopisima. Od 2012. je i mlađi član Svjetske akademije znanosti i umjetnosti. Rakar je studirao filozofiju i informacijske znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Također je član međunarodne Udruge certificiranih istražitelja prijevara (ACFE). Godine 2013. od Hrvatskog informatičkog zbora primio je plaketu „Informatika”. Časopis COMPOL iz Washingtona uvrstio je Marka na popis sto najutjecajnijih političkih stručnjaka u 2017. godini.

Kako i sam kaže na svom blogu Mračni blog, najveći dio njegovog posla se odnosi na informatičku tehnologiju, a osobito na poslovnu i istraživačku analitiku i forenziku, i naprednije izvedenice (prediktivnu analitiku, “big data” i slično). Drugi dio posla je da onima za koje radi omogući da svoju poruku na najbrži, najefikasniji i najjeftiniji način prenesu iz točke A u točke B. Dio njegovog posla se odnosi i na “public affairs”.
Savjetnik je političkim strankama i kandidatima, kompanijama i institucijama (kod nas i po svijetu).

U svojem radu za vlade i trgovačka društva i druge institucije radio je kao data scientist i arhitekt naprednih statističkih, BI i sustava prediktivne analitike dizajniranih da identificiraju, spriječe i/ili otežaju kriminalne aktivnosti, predvide ponašanje kupaca, povećaju efikasnost procesa i pojednostave proces donošenja odluka. Marko je gostujući predavač na nizu sveučilišta širom svijeta; Zagrebačko, Riječko, Sveučilište Sjever, Dubrovnik, Split, Ljubljana, Beograd, Beč, Zurich, Barcelona, Madrid, New York University, George Mason University, George Washington University.

SVAKI NAŠ KORAK IMA DIGITALNI TRAG

Tehnologije koje su u neprestanom razvoju postavljaju nove etičke izazove, proširuju, ali i krše prostor slobode. Imaju li osobe koje na društvenim mrežama objavljuju svoje intimne trenutke pravo na privatnost, tj. koliko vlasnici društvenih mreža imaju pravo koristiti njihove podatke za neke svoje ciljeve; uzimati ih da bi im reklamirali određene proizvode za koje misle da bi ih korisnici mogli kupiti ili nešto drugo?

U digitalnom svijetu razni servisi prate doslovce svaki naš digitalni korak. U analognom svijetu bilo bi iznimno nepraktično i jako skupo bilježiti gdje je sve netko bio, koliko se tamo zadržao ili što je negdje radio, no u informatičkom svijetu digitalne tragove koje ostavljamo nije teško zabilježiti, trošak njihova trajnog arhiviranja zanemariv je i, što je najgore, ti tragovi ostaju negdje pohranjeni zauvijek. Isto tako postoje servisi koji zauvijek arhiviraju obavljeni sadržaj kao https://web.archive.org/ i drugi.

Pravo na brisanje („pravo na zaborav”)

U okviru prava EU‑a, člankom 17. OUZP‑a utvrđuje se pravo ispitanika na brisanje podataka. Pravo na brisanje osobnih podataka bez nepotrebnog odgađanja primjenjuje se:


• ako osobni podaci više nisu nužni u odnosu na svrhe za koje su prikupljeni ili na drugi način obrađeni,
• ako ispitanik povuče privolu na kojoj se obrada temelji i ako ne postoji druga pravna osnova za obradu,
• ako ispitanik uloži prigovor na obradu te ne postoje jači legitimni razlozi za obradu,
• ako su osobni podaci nezakonito obrađeni,
• ako se osobni podaci moraju brisati radi poštovanja pravne obveze iz prava Unije ili države članice kojem podliježe voditelj obrade,
• ako su osobni podaci prikupljeni u vezi s ponudom usluga informacijskog društva djeci sukladno članku 8. OUZP‑a (OPĆA UREDBA O ZAŠTITI PODATAKA).

INTERNET PAMTI SVE

Ako ste jednom objavili nešto na internetu morate pretpostaviti da negdje postoji kopija toga. Iako ste objavu obrisali netko je sigurno uslikao ekran i to pohranio.

Postoje internet stranice koje pohranjuju izbrisane twittove, dakle netko se bavi konkretno time. Puno možeš naučiti o ljudima kada vidiš što ih smeta i što su to htjeli obrisati. Mlađi ljudi od svojih tridesetak godina koji su rođeni sa internetom jako puno sadržaja ostavljaju na nizu mreža od kada znaju za sebe.

To je veliki problem jer ti se to sve kada si mlad čini bezazleno i ako neka osoba odluči postati npr. političar svi ti sadržaji bi mogli bi ih koštati karijere. Isto tako nekakve zezancije i stavovi nakon određenog vremena se mijenjaju i o tome treba razmišljati unaprijed.

S toga Marko smatra da je zato potrebno redefinirati što je to privatnost u potpuno digitaliziranom svijetu, jednako kao što moramo stvoriti i novu etiku za ovo doba nove tehnologije.

Društvene mreže s jedne strane odlična su platforma za iskazivanje slobodnog mišljenja, a s druge strane imamo pregršt problema: mikrotargetiranje je omogućilo oglašivačima da dođu do usko segmentiranih publika, ali je s druge strane dovelo u pitanje etičnost takvog pristupa; problem lažnih vijesti i njegovo isticanje proteklih godina dovelo je do sve veće potrebe regulacije novih medija.

HEP ĆE POMOĆU PAMETNOG BROJILA MOĆI VIDJETI DA LI NETKO UZGAJA MARIHUANU

Mnogi uređaji koji možda nisu dizajnirani da budu senzori ali se mogu tako koristiti, a da mi toga nismo niti svjesni te njihovom analizom ponekad dobivamo neočekivane rezultate koji se mogu iskoristiti na razne načine.

Isto tako u Hrvatskoj je uvođenje pametnih brojila prvi korak u uspostavljanju pametne energetske mreže na razini Europske unije s ciljem postizanja racionalnijeg pristupa proizvodnji, potrošnji i distribuciji električne energije.

Dakle pametno brojilo će u bilo kojem trenutku moći dostaviti stanje brojila i kada su uređaji u kućanstvu ugašeni kao i karakterističnu krivulju svakoga uređaja prilikom njegovog paljenja ili korištenja. Naravno da će svatko sa pristupom tom uređaju moći zaključiti koliko uređaja netko ima, kada ih koristi i je li jedan od njih npr. infracrvena lampa koja se tipično koristi za uzgoj marihuane.

U istu domenu spadaju i pametni satovi koji vrijedno skupljaju sve podatke o našem tijelu kao puls, količinu kisika u krvi, tlak, kada spavamo i koliko. U Njemačkoj su u stanju na temelju tih podataka ocijenit da li je osoba pila taj dan ili nije i je li npr. tvoja baka koja ima taj sat pila dovoljno i kuca li joj srce pravilno kuca i to dojaviti nekome kroz aplikaciju što je definitivno benefit takve tehnologije. Isto tako Apple ima vrlo korisnu funkciju na satu koja očitava pad i javlja ga za slučaj pomoći.

Kao što je gotovo nemoguće da prođeš od jednog kraja Zagreba do drugoga bez da budeš snimljen sa preko 1000 kamera.

Ali pitanje je koliko su korisnici svjesni prikupljanja tih podatka i kako se oni stvarno upotrebljavaju i koliko dugo se čuvaju. Nažalost cijeli niz zloupotreba se dešava iz tih podataka koji su negdje zapisani i uvijek će ih netko negdje htjeti zloupotrijebiti i koristiti.

TREBALO BI UVESTI DIGITALNU HIGIJENU U ŠKOLE

Koliko god je informiranje i povezanost presudno u današnje vrijeme, ne možemo izgubiti iz vida štetne učinke na naše fizičko i mentalno zdravlje pretjeranog vremena provedenog na računalu, telefonima, tabletima, video igrama, televizorima i ostali digitalni uređaji. Pretjerana stimulacija našeg mozga može pokrenuti kronični stresni odgovor za koji su medicinska istraživanja pokazala da je izravno povezana s fiziološkim i psihološkim stanjima – uključujući pretilost, ovisnost, depresiju i tjeskobu (Theberge, 2019). “Digitalna higijena” može zaštititi naše zdravlje u stresnim vremenima ako upravljamo sadržajem i količinom podataka koje trošimo.

Posebno zabrinjava utjecaj na djecu prema Common Sense Mediau, tinejdžeri provode u prosjeku sedam sati dnevno na svojim telefonima, tabletima i računalima, a mlađi provode pet sati dnevno. Odrastajući u digitalno doba, ne sjećaju se vremena kada računala, mobiteli i video igre nisu postojali. 

Digitalno doba zahtijeva digitalnu higijenu, Rene smatra da bi se kao predmet u škole trebalo uvesti kako upravljati svojim uređajima, vremenom provedenim na internetu i društvenim mrežama kao i kako se zaštiti.

Marko smatra da imamo lažni dojam anonimnosti na internetu i bez problema se ljudi opuste i vrijeđaju u komentarima ili porukama.

JAVNE OSOBE NEMAJU PRAVO NA PRIVATNOST

U Hrvatskoj osobe koje obavljaju javnu službu ili dužnost imaju manji stupanj privatnosti nego što imaju osobe koje to nisu. Naime, takve osobe nemaju jednako pravo na zaštitu podataka kao ostali građani u svim onim slučajevima koji su u vezi s njihovom javnom službom ili dužnosti.

Pri tome je potrebno jasno poznavati razliku tko su osobe na koje se takav izuzetak odnosi (javne službe i dužnosnici). Međutim, kada govorimo o njihovom privatnom životu uživat će jednaku zaštitu kao i ostali građani. No, moramo uzeti u obzir da su to ipak javne osobe i da su moguće situacije kada će javni interes dobiti prednost pred zaštitom  privatnosti.

Javne osobe pogotovo političari i državni dužnosnici nemaju pravo na privatnost, Marko smatra da ukoliko je istaknuti političar na godišnjem odmoru je u restoranu na ručku s obitelji, tada ne postoji opravdan interes javnosti za takvom informacijom i objava bi bila povreda privatnosti javne osobe

Ali ako taj isti političar na godišnjem odmoru u istom restoranu ruča sa istaknutim gospodarstvenikom, tada takva informacija može biti od interesa javnosti, čiji interes objavom takve informacije nadvladava privatnost političara na godišnjem odmoru. Pri tome treba imati na umu razliku kada se radi o istaknutom gospodarstveniku ili onom koji bi mogao imati određen utjecaj na političara za razliku od onog za kojeg je to teško pretpostaviti.

Naravno da nije isto ako uspoređujemo jednog Ministra ili vijećnika u jednoj općini.

MARKOV TWITTER JE BUKNUO

Marko se u napadu inspiracije dotaknuo cjepiva protiv Covida u svojoj twitt objavi gdje je predložio da se onima koji se nisu cijepili dopunsko zdravstveno osiguranje naplaćuje duplo. Nikada mu se tako nešto nije desilo na twitteru da je objava bila toliko komentirana.

ZAKLJUČAK

Poanta svega je da pazimo na svoju digitalnu higijenu, na objave, kako i što komentiramo i pazimo na privatnost sebe i dragih nam osoba jer se možda za 20. godina nećemo slagati sa našim izjavama i stavovima.

🔗 MARKO RAKAR:

🌐 https://mrak.org/biography/

🌐 https://mrak.biz

🌐 https://vjetrenjaca.org

LinkedIn

Facebook stranica

🔗 IT ZAJEDNICA RIJEKA:

Facebook grupa

Facebook stranica

LinkedIn

Meetup

Recommended Posts

Leave a Comment

Kontaktirajte nas

We're not around right now. But you can send us an email and we'll get back to you, asap.

Not readable? Change text. captcha txt

Start typing and press Enter to search