Book Review: “Kreativnost” – John Cleese s Milan Prša | Tech Talk Live #14

 In Articles

📲 SPONZOR 46ELKS – https://justsend.46elks.com – pošaljite SMS bez integracije

📌 TEMA: KREATIVNOST

Legendarni komičar, pisac i glumac, pajtonovac John Cleese, uvjeren je da kreativnost nije tek rijedak dar i povlastica nekolicine sretnika – dapače, moguće je stvoriti uvjete u kojima svatko može biti kreativan.

Kako bi nam pomogao da otkrijemo, razvijemo i uživamo u vlastitoj kreativnosti napisao je ovaj kratak, ali vrlo praktičan i prilično zabavan vodič.

Cleese s nama dijeli uvide u prirodu i samu srž kreativnosti, a oslanjajući se na svoje golemo iskustvo, nudi nam savjete o tome kako da razvijemo, njegujemo i povećamo svoju kreativnost.

REVIEW: MILAN PRŠA

Održali smo vrlo zanimljiv Book review knjige Johna Cleesa ‘Kreativnost’.

Milan Prša dao nam je kritički osvrt na knjigu, ali i fantastične uvide i priče o kreativnosti, duhovnost i važnost zajedništva.

Predstavio nam se kao 44-godišnjak koji je skoro toliko različitih poslova i karijera promijenio u životu. Između ostaloga je (bivši i neuspješno liječeni) glazbenik, a kaže da ga najbolje opisuju titule koje su mu dodijelili drugi ljudi, a to su:

  • princ i
  • mover & shaker.

Zašto? Kaže da voli kad se stvari malo zapetljaju – isprovocirati ih da krenu čudnijim tokom nego inače.

Rene je dobro primijetio da Milan voli istraživati stvari koje će ga poboljšati kao osobu i olakšati mu život. Kaže da je zato i odabrao pročitati ovu knjigu koja ima samo 97. stranica pa si je i time olakšao život. 😀

🎤 VODITELJ: RENE BRAKUS

Rene Brakus partner u 46elks (https://46elks.com) stvara preduvjete za dijeljenje znanja i jačanja povezanosti unutar IT zajednice u Rijeci.

Tvrtka 46elks developerima nudi API za SMS i voice s kojim je te usluge jednostavno ugraditi i aplikacije. Sponzor financira snimanje eventa profesionalnom A/V opremom i zaslužan je za to što ćete i ovaj UnConference moći pratiti i u njemu udaljeno sudjelovati uživo preko Youtubea, Facebooka i Linkedina.

Ako ste propustili live možete ga pogledati na linku:

ŽELITE KNJIGU ?

Pozivamo Vas da reviewate knjige s nama. Tražimo book buddy kojem ćemo kupiti knjigu ( koju možete zadržati!), preduvjet je da imate mjesec dana da pročitate knjigu i da je skupa reviewamo na livestreamu?

Ukoliko Vam se spomenuto sviđa, javite nam se.

⌨ info@itzajednicarijeka.com

Tko je John Cleese?

John Cleese je legendarni komičar, glumac, redatelj i bivši član komičarske skupine Monty Phyton. Osim toga, voli puno i često pričati o kreativnosti.

Cleese je zapravo završio škole koje nisu previše trpile kreativnost (prirodoslovno matematička srednja i pravni fakultet). Na faksu je upoznao ekipu koja će kasnije postati slavni Mont Phyton, a s Graham Champanom radio je prve skečeve ‘protiv’ tada popularnih tema u Britaniji poput religije i crkve.

Iako se nikad nije vratio u pravne vode, tijekom cijele karijere imao je firmu Video arts gdje je radio šaljive filmove u kojima je objašnjavao vještine prodaje i komunikacije. Surađivao je sa znanstvenicima, pogotovo psiholozima i to na temu kreativnosti.

Definicija kreativnosti

Po Cleesu je bilo kakvo poboljšanje u bilo kojem području (umjetnost, znanost, tehnika…) posljedica kreativnosti. Iza svega stoji čovjek koji je razmišljao na kreativan način i to je proces o kojem priča u ovoj knjizi.

Cleese u svojim govorima tvrdi da kreativnost nije ‘bogomdana’ samo nekima, nego da je to način razmišljanja koji može pomoći svima.

Nešto slično, kaže Milan, je teza da svi možemo naučiti pjevati. Jer, ako možete razlikovati dva različita tona – možete i pjevati. Pitanje je truda koji uložite u pjevanje i učenje glazbe, zapravo u učenje bilo čega:

„Ako na vrijeme uočimo u čemu je problem, možemo raditi na tome i biti vrhunski u nečemu, samo ako se tome posvetimo. Ključ je u svijesti, posvećenosti i dosljednosti. Donesti odluku i držati se te odluke. Zato je kreativnost dobra odluka!“

Kako je John Cleese ‘naoštrio mač’ ovom knjigom?

Pričom iz Japana Milan objašnjava kako je Cleese zaokružio priču o kreativnosti ovom knjigom:

„Majstor koji je želio naučiti izrađivati mačeve jako je dugo učio i vježbao, a na kraju je sa svojim učiteljem pošao testirati koliko je izrađeni mač oštar. Položili su mač u rijeku na način da samo oštrica viri van i kako je lišće padalo, a rijeka nanosila lišće na učenikov mač, svaki list se savršeno razdvojio.

Učitelj je to rekao ‘zaista si svladao vještinu, gotovo kao ja’. Učenik se nasmije: ‘Gotovo kao ti? pa nijedan se list nije raspolovio na tvom maču’. Učitelj kaže ‘ Da, izbjegavaju ga’.“

Tako je Cleese u svojom knjigom naoštrio mač. Nakon godina karijere i pričanja o kreativnosti, ovom knjigom zaokružio je sav svoj rad.

Kako i zašto kreativno razmišljati

Milan kaže da se u današnjem stilu života (kad smo stalno s nečim okupirani i bombardirani informacijama, uvijek u nekom multitaskingu) – kreativnost neće dogoditi.

To Cleese naziva ‘closed mode’ ili operativni mod u kojem samo izvršavamo zadatke – što donosi rezultate, probitak i novac. No, kreativno razmišljanje je strateško razmišljanje i treba mu posvetiti jedan dio svog vremena. Jer ako ste u mogućnosti kreativno razmišljati – lakše ćete obaviti operativni dio posla.

„Bitno je za sebe odvojiti prostor i vrijeme, otkriti samopouzdanje u nama, skinuti blokade i otpore, ponekad se nasmijati sebi i situacijama oko sebe.“

Cleese, po Milanu, u ovoj knjizi daje stilski najljepše i najmanje opterećujući način ulaska u kreativnost. Kaže, pročitajte knjigu ako se želite baviti kreativnošću!

„Brzo ćete ju pročitati, ali ćete ju htjeti čitati opet i opet i svaki put će vam se otkrivati novi sloj. To je priručnik koji vam pomaže, a ne troši previše vremena. Na jednostavan način vam može pomoći da poboljšate svoj život.“

Mentalna vježba od 15 minuta

Neki kažu da se kreativnost događa u dosadi, a mnogi tvrde da danas nemaju vremena da im bude dosadno, a time ni da budu kreativni!

Milan se pita ‘kako nam je postalo teško?’

Ova civilizacija je nastala kao niz poboljšanja koji je nastao kao niz kreativnog razmišljanja. Trebali bi i mi koji smo na kraju lanca te dobrobiti razmišljati i širiti tu dobrobit dalje. Ako stojimo već na ‘ramenima divova’ (ljudi koji su zaslužni za velike pronalaske) – trebamo i mi razmišljati kreativno i nekoga ‘dignuti na ramena’.

S tim u vezi, Milan priča o mentalnoj vježbi za koju trebate par puta mjesečno izdvojiti 15 minuta i pitajte se ‘Zašto sam ja ovdje?’.

Direktan odgovor će biti ‘Zato jer sam slušao Tech ćakulu i čuo za ovu metodu’. 😀

I onda ćete retrospektivno doći do trenutka zašto ste se rodili i do toga da je prije vas živjelo nebrojeno naraštaja ljudi koji su ono najbolje što su imali davali svojim potomcima, i vi ste jedan od njih. Zašto to ne proslijedite dalje?

S druge strane, doći ćete do toga da je donošenje odluka velika i odgovorna stvar jer svaka odluka donosi drugačiji put.

„Ako smo baštinili ljubav i dobrotu, najmanje što možemo jest prenesti to dalje. Ne moramo nikakve inovacije unositi, ali ako prenesemo ljubav i dobrotu – već smo napravili veliku stvar.“

Kreativnost je stavljanje u odnos stvari koje nikad nisu bile u odnosu

Cleese je u svojim govorima, između ostalog, rekao i da je kreativnost stavljanje u odnos stvari koje nikad nisu bile u odnosu i gledanje rezultata što će se dogoditi.

Kao kad klinci nemaju igračke – igrat će se sa svime. Kamen postaje raketa ili auto, štap sablja ili koplje itd. Nema tabua, što god vam padne na pamet je dovoljno dobro, ali morate imati otvoren um.  

Prostor mentalnog pješčanika za brainstorming

Milan u nastavku razgovora predstavlja ideju američkog senatora i jednog od tvoraca Burning Mana Dennisa Kucinicha.

Ideja je da postavite okvir s 4 letvice i dnom u kojem je pijesak od kojeg radite to što radite. Zamislite da je taj pijesak neki razgovor, interakcija.

Napravite jasan okvir u kojem se možete igrati s pijeskom – kao što i Cleese kaže:

  • nađite si neki prostor u kojem ćete biti,
  • uzmite si neko vrijeme koje ćete biti u tom prostoru,
  • odbacite komplekse (recite sve što vam padne nam pamet bez straha da će biti glupo) i
  • probajte se u svemu tome našaliti.

To su 4 okvira u kojima se možete igrati idejama kao s pijeskom. Samo pripazite da tijekom igre ne izlazite iz pješčanika van da se ne prosipa pijesak. Desit će se divne stvari, stvorit ćete oblike koji nisu prije postojali, a krivih rješenja nema.

Najbolje rješenje nećete vjerojatno odmah naći jer se stvari ne dešavaju odjednom, već im treba vremena. Dajte si neki rok u kojem mislite riješiti svoj problem.

Kako je Cleese shvatio da mu kreativnost pomaže u poboljšanju života (spoiler alert!)

Cleese je sa Chapmanom pripremao jedan skeč koji su trebali održati u petak navečer. Oni su ga napisali u utorak, no u njihovoj sobi se do petka održalo nekoliko fešti i papir na koji su zapisali tekst skeča je nestao, izgubio se.

Cleese ga je napisao iz svog sjećanja, a kad su izveli skeč, Chapmanova reakcija bila je: ‘ovo nije skeč koji smo napisali, ovo je bolje’.

Što se dogodilo?

Cleese je u svojoj podsvijesti procesirao što se događa u tom skeču i najveći dar koji je mogao dobiti je da izgubi taj skeč kako bi mogao napraviti bolju verziju. 

Zaključak?

Kad trebate donesti neku odluku ili obaviti neki posao koji od vas zahtjeva kreativnost, prvo trebate pitati koji je rok. Ako je rok u petak, nemojte to napraviti u ponedjeljak ili utorak ‘samo da to skinete s dnevnog reda’ i jer vam stvara tjeskobu. To vam govori  samo jednu stvar – da niste sada u trenutku i da želite imati više vremena za druge obaveze. Ali možda ćete baš u petak nakon svih tih obaveza imati najsvježiji i najbolji pogled na zadatak.

„Uvijek, ako možete, napravite stvari pred sam kraj. Tad ćete imati najbolje informacije.“

Zvuči kampanjski?

Kaže Milan da nije kampanjski i da je čak i znanstveno dokazano.

Jedan je psiholog u 60-ima proučavao što čini najuspješnijeg, a što prosječnog arhitekta. Dvije su razlike. Prva je ta da su vrhunski arhitekti tih godina svoje projekte predavali zadnji dan kad je rok i imali su dovoljno vjere u sebe da znaju da će zadnji dan predati najbolje što mogu napraviti.

Druga stvar je bila razigranost, odnosno djetinje ponašanje. U ‘open mode’ igrate se kao što se djeca igraju s kockicama. Slažete ih na načine koji nisu uobičajeni i pronalazite nova rješenja.

„Zato je jako važno imati vrijeme za sebe i imati slobodu da radimo stvari na drugačiji način jer tu kreativnost zaista dolazi do izražaja.“

Podsvijest i moć uma

„Podcjenjujemo moć našeg uma.“

Pošto percipiramo sve što se zbiva oko nas, moramo filtrirati informacije koje su nam korisne. Našu pažnju zaokupljaju stvari koje su pred nama, ali u pozadini se događa hrpa procesa na koje ne obraćamo pažnju. Ni ne moramo, ali trebamo biti svjesni njihove moći.

Who let the dogs out?

Cleese u tom smislu kaže da je kreativnost ‘ono što vam je na vrhu jezika’. Ideja koja vas dijeli od uspjeha i boljeg života vam je na vrhu jezika.

Kako se sjetiti toga što vam je na vrhu jezika? Ako se fokusirate na to rješenje, neće vam nikad doći.

U glavi možete napraviti mentalnu vježbu da zamislite kako je misao koja vam je pobjegla lisica, a vi puštate pse iz boksa da ju ‘uhvate i donesu natrag’.

Dakle, ako otpustite tjeskobu i napor da nađete tu misao i posvetite se nečem drugom, bolje ćete iskoristiti svoje vrijeme. Jer dok se pokušavate sjetiti nečega – samo gubite vrijeme.

Budite u trenutku i bavite se onime što možete napraviti. Što ne možete – pustite da podsvijest odradi. Kad stvorite takvo povjerenje, shvatit ćete i kakvu moć imate.

„Ono što se treba riješiti će se riješiti, imajte povjerenja u sebe!“   

Moć sklada ili 1+1=3

Svi imamo jednako vremena u tjednu i danu. Minute su jednako tekle i Newtonu i Tesli i ostali veliki znanstvenicima. Pitanje je na što su oni usredotočili svoje vrijeme.

Pažnja i način na koji ćete usmjeriti svoju energiju – to je vaš kapital. Koliko pažnje posvetite jedni drugima, toliko ćete biti bogatiji. Jedan plus jedan, ako su u skladu, su uvijek više od tri. Kao kad slušate dvoje ljudi koji pjevaju skladno – može se činiti kao da zapravo pjeva puno više ljudi, a ne samo dvoje.

Treba naći zajednički jezik. Kreativnost dolazi kroz interakciju. Teško je sam sa sobom biti kreativan. Puno je bolje ako je više ljudi uključeno i ako odjekujemo.

„Sklad zapravo multiplicira uloženu energiju. Zajedno smo jači, a to stalno zaboravljamo.“

Važnost razmjene ideja

Složili smo se da treba poticati komuniciranje i komunikacijsku vještinu. Zašto?

Npr. danas ljudi koji rade kao freelanceri misle da su im svi drugi konkurencija. Onda teško razmjenjuju svoje ideje jer misle da će netko drugi profitirati od njih. Milan kaže da nema suparnike, nego suradnike. Ako zajedno surađujete i pomažete jedni drugima – bit će posla za sve. Svima će biti bolje i ta scena će biti bolja.

Zašto je Milanu Rijeka bitna?

Za Rijeku kaže da je Baltazarov grad, suzbijena je u brdu i nema alternative. Okrenuta prema moru predstavlja ogledalo Kvarnera. I nema kud, ne može uzbrdo, mora ići van. Njezin izrast koji je stalno išao prema van je ta hrabrost iz koje su i potekli Let 3, Urban, Fit itd.

„Hrabrost, kuraža, ljudskost – to je uvijek postojalo u Rijeci. A dolazilo je kroz razmjenu mišljenja, stavova, svađu, konflikte…“

Važnost konsenzusa

Došli smo u razdoblje kad se ljudi više ne svađaju, ne suprotstavljaju se mišljenja, sve je nekako relativizirano. Nema konsenzusa. A konsenzus je bitan – bitno je utvrditi tko ima bolje argumente. Važno je imati neki standard, mjerilo gdje možete reći ‘ok ovaj čovjek je bolji’. Nije sramota kad je netko bolji od vas. Bez obzira koliko si ‘bolji’, uvijek se možeš spustiti na razinu razgovora i na toj razini probaj ‘braniti’ svoju ideju. I priznaj poraz.

„Nije sramota izgubiti, sramota je ne dignuti se poslije i nešto naučiti iz toga.“

‘Ne znam’

Treba imati hrabrosti reći ‘nemam pojma.’ Svi koji se osjećaju da moraju braniti svoj intelekt i svoju poziciju – recite ne znam i spasit će te se. To je wow osjećaj. Nemojte se prikazivati stručnjakom za sve jer – niste. Reći ‘ne znam’ je oslobađajuće. I biti malo djetinjast. Kao što je i ekipa iz Monty Pythona napravila.

Ismijavanje tuđeg ponašanja

Za ekipu Monty Pythona Milan kaže da su napravili fantastičnu stvar. Stavili su ono što je društvo bilo tada u kontekst ismijavanja, sprdanja. Sve strukture koje su tada bile na vlasti – bile su izvrgnute ruglu. Odličan je način na koji su to uspjeli napraviti i to na nacionalnoj televiziji.

Mislite da bi to danas bilo moguće i zašto ne?

Danas imamo puno više morala, ćudoređa i puno smo osjetljiviji. Protiv toga se i Cleese zadnjih godina dosta ‘bori’. Ljudi koji se zgražaju nad tuđim ponašanjem su možda jedno od najvećih prijetnji.

Kako je to Cleese lijepo rekao, u naše vrijeme, bez obzira kakav si bio, računalo se da ćeš znati kontrolirati svoj emocije. U smislu da ti se može reći svašta, a da ti nećeš nužno od reagirati zgražanjem i dramom.

Drama vas užasno iscrpljuje. Isto kao i neiskrenost, što je usko povezano sa dramom. Pomoću drame je vrlo lako manipulirati. Zato je i najlakši način vladanja – zavadi pa vladaj. ‘Vladari’ nas dijele i vladaju nama jer nije teško upravljati podijeljenim narodom.

„Dok god nismo skupa i u skladu – nama će vladati netko tko se šlepa. Hrpa je parazita koji na račun ljudi koji nešto rade – spremaju novce u džep.“

O lošoj energiji

Milan citira Roberta Antona Willsona kako bi objasnio kako trebamo postupiti s negativnom energijom:

‘Wow, this dude i s bringing a loto of bad energy into my table. So what do I do with this energy. I didn’t dereve it, but it came to me. So let me be the one who transmits that energy and transforms it.’

Dakle, Milan vjeruje da sve što vam se dogodi u životu – dogodi se s razlogom. I ako prema vama dođe puno negativne energije, nije došla bezveze. Možda nije došla jer ste ju zaslužili, ali je došla da vas nešto nauči.

Milan priča i o mentalnom aikidu.

Kad (netko diže ruku na nas) loša energija ide na vas – tu energiju trebate dijelom usmjeriti prema onome tko ‘napada’ ali i od reakcije na tu energiju dobiti neki poticaj za sebe.

Budimo ljudi

„Probajte ljude pogledati u oči, pozdraviti ih, pružiti ruku i potapšati po ramenu. Ne morate biti prijatelji, ali budite ljudi. Jako puno toga ćete dobiti ako se sjetite opet biti ljudi.“

Milan nadalje spominje dva Sirijca koji rade s njim u firmi, a koji ne znaju za depresiju. Cijela ekipa iz firme njurga kako im je počeo dan, kako se nisu naspavali, a ova dvojica se voze 20 minuta biciklom na posao i to na -5 i ne jadikuju da im je loše. Uvijek pozdrave s poštovanjem.

To je, naravno, velikim dijelom posljedica odgoja, ali i mi smo odrasli u zajednici gdje je tvoj susjed znao što tvoje dijete radi. Nisi trebao imati mobitel jer ako je bila neka frka – proširilo bi se brže nego preko interneta. Zabadali su se nosovi tamo gdje im nekad nije mjesto, ali smo pazili jedni na druge.

„Bilo je puno više solidarnosti, ljudi su brinuli tuđu brigu, ali su gradili i tuđe kuće!“

Danas smo se zavukli u naše kućice, pred ekrane, složili smo si svoj avatar, imamo savršeni mir i okruženje koje nam paše… ali smo sami.

Mnoga djeca danas imaju virtualne prijatelje, a nemaju prave ‘fizičke’ prijatelje. Milan kaže ‘ovo je grad’ – ja sam u Karlovcu, Rene u Rijeci, sjedimo za stolom i pijemo kavu i pričamo. Mi smo grad!

Danas rastu novi gradovi, nove strukture, samo je stvar koliko ćemo tome pristupiti (ne)opterećeni i možemo li pristupiti na neki kreativan način.

Na kraju dana

Milan kaže da bi svaki dan trebali proslaviti kao da nam je rođendan ili kao da nam je zadnji! Treba razmisliti o strukturi svog dana i da na kraju dana osjetiti otpust – ‘ovo je bio najbolji dan koji sam mogao napraviti, ovaj dan je lijepa priča.’

„Probajte taj dan dati najbolje od sebe, postići neki svoj osobni rekord.“

Život naših predaka

Kada gledate priče i život naših predaka, može se reći da je tada život bio puno krhkiji. Ljudi i djeca su umirala puno ranije. Zato se ljudi nisu ni doživljavali tako ozbiljno. Život ih je šamarao, zato i jesu bili grublji.

Mi danas imamo neke druge izazove. Osjećamo se loše jer je netko nešto napisao na pikseliziranom ekranu u kojeg gledamo i to nas uzrujava. Što bi naši preci rekli?

Milan kaže da je to naša realnost koju stvaramo. Ekrane je stvorilo društvo kreativnih ljudi. Sve je netko zamislio. Interakcija poput ove tech ćakule je moguća jer su ljudi među sobom razmišljali na drugačiji način i poigravali se idejama.   

Fizički napredak generacija

Sklad, napredak i fokus smo malo izgubili, kaže Milan. No ono što je doneslo sigurno je fizički napredak. Svaka generacija se sve zdravija (ok, vidjet ćemo kako će biti poslije pandemije) ali ako ovako nastavimo s fizičkim razvojem, imamo dobre šanse da živimo po 150-200 godina. To produžava naš period stvaranja i još ako tu ubacimo otvoreni um i poučimo se kreativnosti… napredovat ćemo i u drugim poljima.

Želja za kreativnošću

S tim u vezi dolazimo do zaključka – želja za kreativnošću dolazi od želje za razvojem. U knjizi je vrlo jednostavno opisan proces kako.

Rene je za kraj preporučio i knjigu ‘Kratka povijest čovječanstva’ koja govori o nekim temama koje smo danas prošli s Milanom poput toga zašto su se ljudi razvili verbalno, što je posljedica toga, kolika je uloga sela i međusobne kolaboracije bila u svemu razvoju čovječanstva itd.

Higijena ljudskosti

Za kraj Milan govori o institutu plemena za koji smatra da je dobra stvar, isto kao udruga, obitelj i slično jer vas tjera da nekome podnosite račun. Dakle, radite uz pomoć drugih, ali ste i odgovorni prema njima. To je dobra higijena ljudskosti. Puno je ljepše i zabavnije biti u plemenu, nego sam.

Hvala Milanu na ovoj zabavnoj i poučnoj tech ćakuli!

Hvala Vam što ste odvojili svoje vrijeme za nas i ukoliko ste zainteresirani za suradnju ili nam se samo želite pridružiti javite nam se:

🔗IT ZAJEDNICA RIJEKA:

📲 +385996768133

⌨ rene@46elks.com

⌨ info@itzajednicarijeka.com

🔗 https://linktr.ee/itzajednicarijeka

Recommended Posts

Leave a Comment

Kontaktirajte nas

We're not around right now. But you can send us an email and we'll get back to you, asap.

Not readable? Change text. captcha txt

Start typing and press Enter to search