Bruno Škvorc: Razvoj blockchaina nije jednostavan, ali sve je puno kreativnih problema za rješavanje i doista mijenjaš svijet
Spomen Brune Škvorca u vodama razvoja blockchaina obično izaziva reakciju potvrdnog kimanja glavom – Brunu na osjetljivom području punom raznih hype prodavača, napuhanih balona, piramidalnih shemi i mistike prati glas pouzdanosti, stručnosti i dobronamjernosti u što smo se uvjerili i kroz skoro dva sata razgovora koja možete pogledati i poslušati ovdje:
Formalnije predstavljen, reći ćemo da je Bruno blockchain developer i konzultant, vlasnik popularnog kriptoportala Bitfalls i trenutno technical educator u Web3 Foundation s čije stranice vas udara poruka “We fund research and development teams who are building foundation of the decentralised web. We support Web 3.0 teams and open-source projects through funding, advocacy, research and collaborations.”.
Upravo o tom novom Web 3.0 svijetu, prvenstveno kroz vizuru blockchaina, i Bruno gleda na stvari i procese oko sebe. Donosimo “highlighte” razgovora koji je za dvije skupine ljudi: ili jako dobro razumijete o čemu je riječ pa volite slušati i razgovarati sa znalcima o blockchainu ili vam baš ništa nije jasno, sve su vam teška “španska sela”, ali vas baš to potakne da uronite u temu i počnete učiti…
Jer u potonjem je ključ.
O tome zašto je bitcoin godinama u mainstreamu gotovo sinonim za blockchain i kriptovalute
Od kada postoji internet tražili smo puteve za slanje novca bez banaka u sredini. Bilo je puno pokušaja digitalnih novčića i prije bitcoina samo lako ih je bilo ugasiti zbog centralizirane strukture jer ako se ubije jedan server sve pada. Onda je 2009. nastao bitcoin prvenstveno kao odgovor na tadašnju financijsku krizu, do tada nije bilo ništa ozbiljno jer ni nije bilo ozbiljnog razloga dok se nije počelo gubiti ozbiljne ušteđevine i uloge.
Satoshi Nakamoto, osoba ili grupa osoba pod tim pseudonimom su napravili bitcoin baš kao toliko željeni digitalni novac koji je u jednom kolokvijalnom pogledu samo jedna velika excel tablica koju vrti jako puno računala na svijetu među kojima svi provjeravaju da li oni koji mijenjaju polja doista i smiju promijeniti polje. Jedino polje koje možeš promijeniti je ono za koje imaš “private key” te ga možeš promijeniti jedino na dolje, a toliko koliko si njega smanjio druge možeš povećati. To je jedino pravilo cijelog sustava. Sigurnost dolazi od toga što u svemu tome sudjeluje jako puno računala, a proizvodnja jednog bloka jako puno košta zbog tog “rudarenja”.
To je zapravo “proof of work” metoda koja izvire u taktikama zaštite od mail spama. U svakom slučaju sve je nastalo zbog potrebe da imamo necenzorabilni način transakcije, a od tada je to odmaknulo od te vizije i više ne ostvaruje ni jedan cilj.
Nema pomoći bitcoinu…
Bio je to jedan krasan pionir, val koji nam je tada trebao. Danas puno toga ide u jednom jako kreativnom i divnom smjeru te je upravo bitcoin za sve to zaslužan. No on je još 2016. pao pod korporativnu kontrolu i interese te je njegov development preuzela firma koja prodaje rješenja za njegovu sporost.
Drže se toga da će institucije čuvati problem za kojeg su oni rješenje što znači da nema neke nade za napretkom. Bitcoin nije sustav na kojem se nešto još može i treba graditi jer originalno je to zamišljeno kao digitalni “peer to peer cash”, ali taj san je gotov. Sada ga se gleda kao digitalno zlato, a ne digitalni “cash” iako je i to iluzija. Bitcoin je kao benzin s kojim možete platiti samo to da bačvu benzina prebacite na drugu lokaciju. Bitcoin je super ideja i odličan pionir, ali sada ga volim gledati iz povijesne perspektive…Volim i parni stroj pa ne želim da mi se auto vrti na parni stroj.
Nije tu problem samo to što su rudari u Kini nego postoji i koncept “pool mininga” što znači da nitko tko danas “rudari” bitcoin ne rudari individualno. Nekad je to bilo kao excelica koju promatra više tisuća računala, a sada onaj tko “rudari” od doma šalje svoje pogotke centralnom pogađalu, taj centralni pogađač pogađa za sve, čime se povećava šansa da on pogodi i onda se sve dijeli… Tri “rudara” imaju 50% hardverske moći te svi su u Kini. Sve to neće biti problem dok ne postane problem. Ipak i kad jako padne neće stati jer ako se uništi te “mining” firme netko će doma zavrtjeti “minere” i krenuti solo… I tada će izgledati puno zdravije. Nikad to neće propasti, ali da je nadživio koristi za blockchain sustav, svakako je. Mi smo to nadišli. Trenutno jedno 10 blockchaina radi puno bolje.
Ethereum kao svježiji igrač na terenu…
Dok je bitcoin velika excelica u kojoj mijenjamo vrijednost jednog polja u drugo ethereum je nova excelica u kojoj ima više sheetova, sheetove može napraviti svaki korisnik, a oni su tokeni te svaki može imati svoje balanse što znači da možemo raditi nove valute na ethereumu.
Ethereum je svjetski kompjuter što znači da možemo pisati programe na njemu koji se izvrše u određenim momentima na određene triggere. Ethereum zna biti skuplji od bitcoina jer radi puno kompleksnije operacije ali ono što se radi iza tih operacija vrijedi tog novca. Ethereum je zapravo bitan jer omogućava slanje poruka bilo kad bilo kome bilo gdje.
Bitcoin šalje novac, a s ethereumom poruke mogu biti samo “bok”, mogu biti sadržaj, mogu biti financijske valute bilo vrijednosnice. To je ta web 3.0, jedna grana.
Koje su prednosti Polkadota naspram Ethereum mreži?
Radim kao tehnički edukator za Web3 foundation iz Švicarske koja radi na razvoju Web 3.0 tehnologija uključujući i Polkadot. Polkadot blockchain naziva se i ethereum killerom, a to je naslov koji treba ignorirati. Dok bitcoin i ethereum trenutno ne mogu spretno komunicirati Polkadot se ne natječe s njima već omogućava da se oni lakše spoje.
To je “proof of stake” mreža gdje vi trebate staviti određenu količinu novca u sustav i garantirati pravilnu izgradnju blokova, a ako vas netko prijavi oduzet vam je taj novac. Svi su policajci od svakog. Potrebno je da se svi slože oko izgradnje blokova. To je isto sustav na koji će prijeći Ethereum jer je i sigurnije i ekološki prihvatljivije. (pozamašno objašnjenje o Polkadotu od 32 minute razgovora, svakako pogledati). Cilj je da to postane čišće. Pazi ovo, Iran je nedavno imao taj prijelaz zagađenosti u ljubičasti level pa su priznali da vlada “rudari” paleći loživo ulje. Tolika je ta pohlepa za tim “rudarenjem” da su stavili zdravlje stanovništva na totalno dno prioriteta da bi dobili bitcoine. “Proof of work” je zapravo svakako nešto što treba umrijeti.
Fun, Fun moment… pitanje s Facebooka: Mišljenje o Heliumu i mining istoga?
Mišljenje o Heliumu? Ne znam, nisam čuo za njega pa vjerojatno ne valja. Ček da, guglam… Ajoj. Postoji teorija da radio valovi mogu proizvoditi struju te da se harvesta malo struje od radio valova koji su svugdje oko nas. Bilo koja matematička funkcija je brže izvediva naravno na računalo tako da se to neće moći mjeriti. Ima tih nadobudnih i ludih projekata… Svaki put kada je “bull market” bude eksplozija tih nekakvih zamisli. Sve je puno projekata koji su piramide ili prevare. Ne djeluje mi ovo obećavajuće…
Jedno pametnije s Facebooka: Što misliš o DeFi-u i Yield Farmingu…
DeFi ili open finance je lijepa stvar. To je set protokola da ljudi rade sa svojim novcem što već hoće raditi. Na DeFi-u nije rijetkost dobiti i 50% kamate u nekim određenim “Yield Farming” projektima. “Yield Farming” je protokol koji vas nagrađuje zato što ga koristite.
Ima super projekata. Zanimljiv primjer DeFi projekt je RealT, američka firma koja kupuje kuće u Detroitu i okolice te tokenizira njihovu kvadraturu. Vi možete kupiti te kvadrate odnosno tokene pa tako stanari plaćaju najamninu i vama. Nešto vam kapne u “wallet” bez da vas itko igdje išta pita. To je skroz fora projekt. Kako bi ja inače mogao uložiti u nekretninu iz Hrvatske? Nikako.
No ono ljudi su povodljivi za “yield farminzima” pa ima prevara, dolazi do toga da ljudi bace novac u protokole koji nisu provjerljivi jer taj projekt obećaje neke bijesne postotke.
Budućnost…
Blockchain je u velikim problemima što se tiče usabilityja. Praktički svi koji radimo oko toga smo entuzijasti. Ja se nadam ali nisam optimističan, da će novo normalno biti da su ljudi doista u posjedu svojeg novca. Da razvalimo banke skroz. Hoćemo li nuditi crypto custody ili ćemo biti sami DeFi banke i to mi je ok. Da li to znači i da će države prijeći na blockchain, da ćemo prijeći na kripotkunu, da porezna sve automatski rješava, a ne da prolazi kroz excelice na kojima rade stotine ljudi… Nadam se da će ljudi koristiti enkripciju svakako, da će koristiti aplikacije i programe koje ne spremaju podatke, da će vladati svojim identitetom kroz crypto wallete.
A sve to oko podataka nas vodi i izvan teme blockchaina jer svi smo vidjeli migraciju na Telegram i Signal….
Gle, ljudi su čudni… Ljudi idu s WhatsApp, end-to-end encrypted aplikacije koja nikad nije imala mogućnost čitati vaše poruke, samo su glupo formulirali tu poruku oko oglasa.
Telegram pak čuva i onda može čitati vaše poruke. Signal ima encryption, ali traži vaš telefonski broj što je dovoljno za masu meta podataka o vama. Imamo kripto verziju toga, firma koja se zove Status.im. Oni imaju crypto messenger. Nije za “mainstream”, ali može dati priliku za razmišljanje o rješenjima u kojima imamo vlast nad podacima…
Bitno je ne pratiti stado – rekli su jao, jao ne WhatsApp i otišli na ne nešto posebno bolje platforme.
Gdje su države u svemu tome…
Države nikad neće prihvatiti “permission less blockchainove”, ići će na “premissioned lock blockchainove”. Imat će “proof of authority” blockchainove. Ovisi, za stvari koje trebaju biti zatvorene to je i ok. Mi recimo radimo za našu udrugu UBIK valutu gdje će svi članovi biti na tom chainu i svi članovi će moći raditi blokove te će se tako razviti i sustav glasanja unutar udruge.
Državama bi javni blockchainovi oduzeli previše novca. 95% poslova u državnoj infrastrukturi je zamjenjivo blockchainom, zamijenili bi sustave nečim efikasnijim. No neće to ići tako brzo. Disrupt države će ići kroz prestanak plaćanja poreza. Kako nas sve više živi u paralelnoj ekonomiji u kojoj plaćamo kriptovalutama to će se osjetiti, a sada vidjet ćemo koja će biti reakcija na disrupciju.
Facebook pitanje: Zašto je blockchain i kripto loše prihvaćen u hrv developerskom prostoru i malo se ljudi odlučuje za taj smjer?
Ima naravno masu uzroka, a zanimljiv je i psihološki. Teret je da neki tvoj bug može prouzrokovati nekome ogroman gubitak. Nije lako znati da samo jedna linija koda može prouzročiti 60 milijuna dolara gubitka. Timovi nisu spremni na takav suludi rizik. Ali ima i nagrađujućih momenata. Radi se na nečem što će doista promijeniti svijet te da je sve puno kreativnih problema za rješavanje. U Hrvatskoj to ne cvate kako sam očekivao da će cvasti, ne znam ni skroz zašto… Bilo bi mi žao da je interes samo zbog “bull” marketa.
