Dražen Lučanin: Radimo i “plug&play” solarne panele za urbane ljude u pokretu s osjećajem za bolju budućnost
Razgovarali smo s Draženom Lučaninom, programerom, poduzetnikom, aktivistom uz čije projekte je i svijet pozitivnije mjesto.
U predstavljanju Dražena Lučanina prije svega možemo reći da iako ne živi (potpuno) u Rijeci, iskren je prijatelj Rijeke i lokalne zajednice. U Rijeci često boravi, dijeli znanja, a povremeno djeluje i kroz organiziranje zajednice Rijeka Freelancers čime je vrlo srodan i ciljevima naše akcije kao što su okupljanje, dijeljenje, poticaj na akciju i stvaranje.
Strukom inženjer računarstva i podatkovni analitičar danas je prvenstveno posvećen razvoju programerske agencije Punk Rock Dev i projektima poput Crafstroma (izrazito uzbudljiva priča, pogledati svakako video za više), ali i praktičnim pitanjima razvoja zajednice, kvalitete života kroz bolje planiranje zelenih površina i biciklističkih staza, transparentnost javne uprave i politike.
Da ne bi na druženju ostali do ponoći ovom prilikom razgovarali smo o temama o kojima je Dražen već više puta i govorio poput puta od akademske do freelancing karijere, motivaciji, pa i strahovima na tom putu.
Uključi, isključi, uzmi struju sa sobom iliti o Crafstromu…
Da, to je svakako upečatljiv projekt. Riječ je o međunarodnoj kompaniji koja razvija solarne panele i baterije te uz njih vezanu mobilnu aplikaciju čime je to praktički IoT proizvod. Naš panel se jednostavno instalira na balkon, a preko mobilne aplikacije pratite sva događanja, energiju…. Ima takvih fora na tržištu, ali naša je priča odmak od klasike – paneli su nekako više bili fokusirani na privatne kuće, a mi smo se više htjeli fokusirati na prave urbane ambijente sa zgradama.
Ideja je da praktički možeš jednostavno spakirati pravi sustav obnovljive struje i otići gdje već želiš, na vikendicu, more, čime je to plug&play sustav koji uključiš jednostavno u svoju kućnu mrežu. Kapacitet jedne ploče je 320 W, naravno ovisi o osunčanosti, sjeni i sl., može ih se spojiti više.
Dobre su i za otpornost zajednice – u prilikama poput potresa to može postati izrazito važno. Sve ovo je posebno važno za zemlje koje imaju ranjiviju struju mrežu, takva zemlja je SAD-u pa se zato i raspitaju za naše proizvode.
Inspiracija s Burning Mana
Ideja je zapravo došla od mog partnera koji se našao na festivalu Burning Man u pustinjskom dijelu Nevade. Cijeli koncept tog festivala je dosta poseban, a sve što dobiješ je led koji baš neće preživjeti sam od sebe na suncu. Tamo si svi grade razne nastambe, šatore, za višednevnu zabavu i onda ti treba izvor energije.
Ja sam se uključio u softverski dio posla što čini negdje 10% i počela je naša priča. Mi smo snizili našu marginu profita da što više ljudi dođe do uređaja, a najveća vrijednost će biti u podacima koje ćemo prikupiti i moći stvar razvijati dalje.
Poanta je i da neki startup ne treba biti baš pohlepan, posebno u kompleksnijim projektima.
Od Kineza na WeChatu do birokracije u Washingtonu
Ovo je slojevito iskustvo, posebno u aspektu komunikacije s proizvođačima iz Kine. Često smo se dogovarali preko WeChata da negdje u Shenzhenu isprobaju laboratorijski ono što nam treba i to je dosta izazovno u tom hardverskom dijelu.
A onda su tu izazovi poput birokracije i carine. Problem su regulative i certifikati koji su različiti po pojedinim zemljama – ni EU i SAD ne funkcioniraju tu jedinstveno. Dosta smo surađivali s američkim institucijama koje su dio Department of Energy pa je i to bilo iskustvo koje nam je bilo intenzivno.
No nije mi poanta obeshrabriti, uvijek ima ljudi koji su stručni u toj domeni i to je ključ. Imamo u timu i industrijskog dizajnera i odvjetnika, među ostalim, te svaka profesija igra za sebe.
O odlasku u Austriju…
Pratio sam zapravo što je bilo dostupno. Na FER-u je nuđena preteča Erasmus programa te sam se tu prijavio na razmjenu i došao do Beča. Inicijalno ja sam zapravo tražio i gradio akademsku karijeru, ali shvatio sam s vremenom da mi je to nedovoljno, htio sam se okušati u više praktičnih stvari, pa od tuda otkaz s tog ugodnog posla i kretanje u svijet freelancinga, poduzetništva…
Skok u drugačiju slobodu
Nije to bila laka odluka, ali dosta prijatelja su mi bili freelanceri, pa sam kroz to dobivao puno iskustva. Moja logika je zapravo da u svakom trenutku pogledaj koji pravac te najviše plaši pa je to možda najbolji pravac za tebe.
Vrijednost susreta
Počeo sam ići po bečkim meetupima 2015. godine te iz toga sam vidio koliko je to važno. Imaš 1001 pitanje od naplate, ugovora, cijene… Izazov mi je bio skok s regularnog radnog vremena do toga da sve ja moram određivati. Kada sam preživio koju godinu vidio sam da funkcioniram. I opet pogled na smjer koji je najstrašniji, pa u nešto dalje… 🙂
Pitanje s Facebooka: Kako je u Austriji?
To je jedan dosta uštiman auto. Zaboraviš na neke fore kao aktivizam jer u puno toga nije potreban. Možeš se opustiti. U Austriji dosta svjesno rade na tom međusobnom pomaganju. Mislim da je to i ostatak diplomatske vještine iz Carstva. Svjesni su važnosti mreže, vole se povezivati. Čak i Kurz, što god tko mislio o njemu,. radi na tome da ih poveže izravno s ekipom u Silicijskoj dolini. To rade vrlo svjesno.
Imaju jaku logiku da su bolji ako je zajednica jača, nije potpuna predatorska borba. O njima imamo puno stereotipa o hladnoći, ali kada ih se konkretno pita, traže rješenje, žele pomoć… Čak su i davanja u mnogočemu viša, ali su ljudi malo manje ljuti jer plaćaju jasnu i kvalitetnu uslugu.
Aktivistička energija
Osobna je odluka želiš li se vraćati sa znanjima koja imaš. Ja sam odlučio dati šansu lokalnoj sceni u Hrvatskoj, a i zanimljiva mi je. Na neki način i ideš tamo negdje gdje sve ne funkcionira super da možeš nešto napraviti i imati neki utjecaj. Bez da ulazim u neku političku promociju, vidim te neke lokalne stvari koje nas frustriraju, a ne volim jadanje o tome nego što više energije usmjeriti u kreativne projekte.
Bar mi programeri imamo jako puno opcija kako to napraviti. Recimo projekt “Otvoreni akti” mi je odlično sjeo svojevremeno. Kroz to smo htjeli Bandićeve akte učiniti otvorenijima i pretraživijima. Klizim prema politici zato jer mi je stalo do te urednosti i iskorištavanja ovih potencijala koje imamo.
A onda nakon prijenosnih solarnih panela i otvorenih akata lekcija iz svijeta jedrenjaka i Kostrene XIX. stoljeća…
Dosta me zanima i povijest i pozitivne lekcije. Kada se pogleda Kostrena druge polovice XIX. stoljeća ljudi su bili jako svjesni što znači investirati novac. Pomorci u Kostreni bili su vlasnici 68 jedrenjaka na otprilike 1 000 stanovnika. To je značilo da je svaki drugi dom bio suvlasnik jednog jedrenjaka. Poanta je da ako se zagrebe ispod površine takvi primjeri mi djeluju inspirativnim.
Najsimpa poruka susreta koja se provukla u nekoj minuti…
Pomagao sam na nekom projektu izrade pop-up parka na riječkoj Delti, s lopatom, a kako nemam baš tehniku rada s time sada se moram spašavati. Tako da, pazite na svoja leđa.
#namazvučiikaodobrametafora. 🙂
Istražite kroz linkove nekoliko projekata s kojima Dražen ima veze:
Kickstarter kampanja Crafstroma
Estonian e-residence in Croatia
I naravno, Lučaninov digitalni dom metakermit.
Hvala Vam što ste odvojili svoje vrijeme za nas, ako ste zainteresirani za suradnju ili nam se samo želite pridružiti javite nam se:
🔗IT ZAJEDNICA RIJEKA:
📲 +385996768133;
⌨ info@itzajednicarijeka.com;
🔗 https://linktr.ee/itzajednicarijeka
Proizvodnja IT zajednica Rijeka 2022.
