“#2 unConference ” | IT zajednica Rijeka
Autor: Deborah Brakus Kršul
📌 PREDAVAČI:
Sasha Matijašić – što je to “senior developer”, što takvi trebaju znati
Vedran Miletić o Evoluciji studija informatike
Debeli Zločesti (Boris) Rošić “AREA 051” – Detalji grada Rijeke skriveni na javnim mjestima
📌 DOMAĆIN I LOKACIJA:
Host nam je bio RiHub. Posebna zahvala Emilija Vodička i Dario Zoric koji su se ponudili i organizirali sve skupa s nama!
❓ ZAŠTO SE ORGANIZIRA unConference?
Radi međusobnog UPOZNAVANJA članova zajednice i naravno vaše promocije! Zato se učlanite u IT zajednica Rijeka, čak i ako niste tipična IT persona, ali možda želite gravitirati prema nama.
❓ ŠTO JE TO UNCONFERENCE ?
unConference je naziv za putujuću mini konferenciju koju IT Zajednica Rijeka trenutno održava po poslovnim prostorima firmi u Rijeci, a na kojoj tri predavača u 15-ak minuta mogu prezentirati svoje ideje, projekte i planove. Predavači sami prijavljuju svoj sadržaj putem ove Facebook grupe. Ugođaj je zamišljen da bude iznimno neformalan i #BezPriše, i zato je idealan i za domaćine, i za predavače, i za goste, i za voditelje.
📌 SPONZOR: 46elks (46elks Croatia)
Tvrtka 46elks developerima nudi API za SMS i voice s kojim je te usluge jednostavno ugraditi i aplikacije. Sponzor financira snimanje eventa profesionalnom A/V opremom i zaslužan je za to što ćete i ovaj UnConference moći pratiti i u njemu udaljeno sudjelovati uživo preko Youtubea, Facebooka i Linkedina.
👨💻 👨💻 VODITELJI:
Višnja Željeznjak 🍒 konzultantica je za projektiranje, razvoj i pisanje sadržaja poslovnih web stranica po mjeri u riječkoj tvrtki Logit internet usluge d.o.o. (https://www.logit.net). Ima više od 20 godina iskustva na području digitalnog marketinga.
RENE BRAKUS partner u 46ELKS (https://46elks.com) stvara preduvjete za dijeljenje znanja i jačanja povezanosti unutar IT zajednice u Rijeci.
Live možete pogledati na linku:
UVODNA RIJEČ RENE BRAKUS
Drago nam je ugostiti Vas online i uživo na još jednom unConference događanju, danas imamo vrlo zanimljive goste s različitim temama. Ovim prilikom bi najavili i treći unConference koji će se održati 10.9.2021 u prostorijama Ventexa na Martinkovcu, te odmah pozivamo sve vas koji imate projekt, ideju, iskustvo ili temu o kojoj želite pričati do 20 minuta i podijeliti s ostatkom ekipe. Zanima nas sve što je remotely vezano uz IT.
SASHA MATIJAŠIĆ – SENIOR DEVELOPER
Saša je senior software developer s više od 20. godina iskustva te suvlasnik tvrtke Logit. Ponosno ističe kako je samoučeni profesionalac svog posla, sve što zna o programiranju je naučio sam kroz projekte i iskustvo.
Prije nego se 2007. godine pridružio Logitu radio je kao developer u windows okruženju te je bio član više timova koji su se bavili razvojem poslovnog softvera (ERP). Ubrzo nakon dolaska u Logit prezentirao je novi način razvoja softvera i prešao na Python i Django programsko okruženje.
Razvio je prvi CMS zasnovan na Pythonu za klijente. Taj softver je bio jedan od najuspješnijih proizvoda koje je Logit izradio, te je implementiran na stranice više od 200 klijenata. Mnogi ga još uvijek koriste zbog njegove jednostavnosti i stabilnosti.
Logit je konzultantska tvrtka s riječkom adresom koju uspješno vode Sasha i Višnja. Oni Vam pomažu prije, tijekom i nakon razvoja novog weba i to kroz dva aspekta:
- Unapređuju SADRŽAJ Vašeg weba. Sadržaj su riječi koje napišete i medijske datoteke koje prikazujete na webu da biste marketinški komunicirali s kupcima.
- Unapređuju ARHITEKTURU stranica Vašeg weba. Arhitektura je način prezentiranja i oblikovanja sadržaja na stranici weba. To je način isticanja i dizajna važnih elemenata te njihov poredak na stranici.
Višnja i Sasha također uspješno vode projekt Eduza. Ona je njihov pokušaj da naprave najpopularniju bazu edukativnih programa u Hrvatskoj, koja ljude željne znanja i napredovanja u poslu spaja s najboljim edukatorima u Hrvatskoj.
ŠTO JE USTVARI FULL STACK DEVELOPER I ZAŠTO JE SASHA PROTIV TOGA?
Full stack je zapravo došao tek s pojavom weba, smatra da je taj posao vrlo loš za samog developera. Svaka čast da je netko sposoban i ima znanja da odradi toliko poslova u jednoj osobi ali smatra da je sam rezultat svega vrlo loš.
Zapravo cijeli tim ljudi bi trebao obavljati tu količinu poslova ako je tvrtka zapravo ozbiljna i želi kvalitetno odraditi posao.
Kad kažemo full-stack, mislimo na osobu koja radi sve aspekte web razvoja:
- front-end
- back-end,
- konfiguriranje servera i implementaciju koda na njemu.
Full-stack programer je poput one-man-banda i Sasha je zapravo protiv toga i ne preporučuje jednom developeru razvoju u tom smjeru i zapravo su takvi ljudi vrlo podcijenjeni i trebali bi imat plaću za jedno 8 ljudi a ne jednog.
KOJE JE ONDA RJEŠENJE ?
Rješenje je vrlo jednostavno – specijalizacija!
Preporuča Developer Roadmap i https://github.com/kamranahmedse/developer-roadmap kao izvrsne stranice za početak odabira željene specijalizacije i smatra da je to ključno. Detaljno su opisana potrebna znanja za određeno zanimanje kojim se želite baviti kao: Frontened, Backend, DevOps, React, Android…
IVAN GUŠTIN: Manje raširena ali postoji i analogija Full stack admin i jedno je poznavati sve to do razine informiranosti i mogućnosti odlučivanje a drugo je do razine specijalizacije.
SASHA: Na webu se zapravo desila eksplozija tih zanimanja koja su potrebna u cijeloj toj priči. Moj savjet ljudima koji bi se javljali na takve poslove bi bio da traže mjesečnu plaću od 180,000kn jer ako se već javljaju na posao full stack developera i rade posao za petoricu da bar budu plaćeni za to.
ERIK JEMANIŠ: Koliko zapravo trebamo imati znanja iz određenog programskog jezika da bi se nazvali stručnjakom u tom području ?
SASHA: Pa moraš znat pokrenuti taj program i početi nešto raditi u tome npr. React i onda se već možeš zaposliti kao junior. Svatko može zapravo početi učiti programiranje na nekim konkretnim projektima, a sva zanimanja su zapravo odgovor trenutnog stanja tržišta.
VEDRAN MILETIĆ – EVOLUCIJA STUDIJA INFORMATIKE
Već sa svojih 35 godina ima zavidnu znanstvenu karijeru.
Diplomirao je 2009. u polju edukacije matematike i informatike na Filozofskom fakultetu (danas Odjel za matematiku) Sveučilišta u Rijeci, i od tada radi na tom odjelu kao asistent. Iste se godine upisao na poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i računarstvo na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Na tom je fakultetu u Zavodu za telekomunikacije provodio doktorska istraživanja pod mentorstvom prof. dr. sc. Branka Mikca te je 2015. obranio disertaciju. Posljedoktorand u području računalne biokemije HITS, Heidelberg 2015-2018.godine.
Od 2012. jedan je od razvijača mrežnoga simulatora ns-3 i koordinator NVIDIA CUDA nastavnoga centra na Sveučilištu u Rijeci. Bio je član međunarodnoga programskoga odbora jedne radionice i recenzirao radove za dvije konferencije.
Interesi: raspoloživost i skalabilnost distribuiranih sustava, razvoj znanstvenog softvera.
Vedran nam je u svom izlaganju objasnio kako zapravo funkcionira evolucija jednog studija iz uloge studenta i profesora na istome. Što je sve zapravo potrebno da bi se studij razvio, održao, zadržao zainteresiranost studenata i predavača te ostao dugoročno održiv.
POVIJEST STUDIJA INFORMATIKE:
- od 1984. godine: matematika i informatika ( nastavnički )
- od 1999. godine: pedagogija i informatika ( nastavnički ) bilo što od društvenih – humanističkih predmeta plus informatika
- od 2004. godine fizika i informatika
- od 2005. informatika, politehnika i informatika
- 2008. godina – računarstvo, tek tada nastaje studij u pravom smislu
- tek 2017. godine ukinuta je kombinacija društvenih – humanističkih predmeta i informatika što je jedino zapravo pravilno
REVIZIJA STUDIJA I PRILAGOĐAVANJE NOVIM TEHNOLOGIJAMA
Zapravo jako dugo vremena je potrebno za reviziju i modernizaciju studija. U 14 godina se puno toga promijenilo u struci nastavno s time je bilo potrebno promjeniti neke kolegije i praksu kako bi studenti nakon završetka studija bili konkurentniji na tržištu. Bio je cilj da studenti odslušaju dva najbitnija predmeta Programiranje za web te Dizajn korisničkog sučelja i interakcije.
Sami studenti su istaknuli da je praksa je najbolja promjena koja je uvedena na studiju. Također su uvedeni dodatni izborni predmeti na 3 . godini: programiranje, sistemašenje, multimedija i poslovanje.
Kako bi to sve bilo dugoročno održivo sadržaji kolegija su napisani što je općenitije moguće, u sadržaju se ne navode konkretna softverska rješenja, a negdje čak ni metode i paradigme.
Studiji kao informatika, računarstvo, fizika materijala, biotehnologija, bioinformatika i sl. moraju biti vrlo snalažljivi prilikom revizije jer su to područja koje se vrlo brzo razvijaju i mijenjaju na tržištu. Studij je zamišljen da se u Preddiplomskom studiju obavi sve što je potrebno za izaći na tržište, obuhvaćeno je sve osim umjetne inteligencije.
FILIP: Koje je Vaše iskustvo sa studijem i tržištem, odnosno kako studenti nalaze praksu i poslove. Kakva je veza između studija i industrije u Rijeci ?
VEDRAN: Fakultet ima popis tvrtki kojih je za sada dvadesetak i oni nude praksu, a s kojima imaju ugovor i studenti ih sami odabiru. Imamo i slučajeve kada studenti već rade ili imaju želju negdje odraditi praksu onda se mogu potpisati dodatni ugovori sa tim tvrtkama. U principu inicijativa je pretežno sa strane fakulteta.
BORIS ROŠIĆ – AREA 051 – Detalji grada Rijeke skriveni na javnim mjestima
BORIS ROŠIĆ nam dolazi iz Ventexa, 1994. godine počinje raditi kao programer te vrlo brzo shvaća da to nije za njega i posvećuje se “sistemašenju”.
Također smatra da je vrlo loše da je informatičar korisniku – sve. Dok npr. doktori imaju svoje specijalizacije i rade samo taj posao, a od informatičara se očekuje da rade sve. Taj dio bio trebalo promijeniti odnosno svijest o tome jer to je jako loše.
Slobodno vrijeme je utrošio lutajući gradom, uz istovremeno otkrivanje i fotografiranje zanimljivosti koje su skrivene na javnim mjestima, dostupne svima, a poznate rijetkima. Zapisi su nastali su u neobično vrijeme, vrijeme novog normalnog, kao posljedica COVID izolacije i ograničenog druženja.
Riječka povijest svakako mu je osigurala iznimno velik broj interesantnih podataka. Podrška prijatelja i poznanika, koju je vremenom stekao, motivirala ga je da sve te raštrkane informacije i fotografije sakupi u jednu cjelinu.
Pitanje koje si je postavio već na samom početku bilo je – što bismo mi koji živimo u ovom gradu mogli o njemu reći nekom putniku ili slučajnom namjerniku? Koji su to podaci i činjenice koje ovaj grad čine drugačijim i privlačnim?
RIKA – GRAD KOJI TEČE
Samo ime našeg grada prvi put je zabilježeno u trinaestom stoljeću i to u svom čakavskom obliku – Rika.
Za stanovnike tadašnjeg naselja uz Rječinu govorilo se da žive pored Rijeke, pa je taj naziv vremenom, kolokvijalno, skraćen u današnji naziv – Rijeka. U kasnijoj dokumentaciji to se ime pojavljuje u latinskoj formi Flumen te talijanskoj formi Fiume.
Iako će brojni Riječani reći da je Rječina jedina slatkovodna tekućica u našem gradu činjenica je da su, osim Rječine, brojni izvori, potoci i potočići ispod Rijeke. Spomenimo samo Lešnjak, Žudinku, Beli kamik, Brajdu, Andrejšćicu, Mlaku, Potok…
Glavni riječki izvor pitke vode zove se
Zvir, a nalazi se u kanjonu Rječine. Taj izvor nikada nije presušio i uvijek je opskrbljivao Riječane vrlo kvalitetnom vodom. Značenje vode Rijeci i Riječanima simbolično je prikazano i na gradskom grbu – dvoglavi orao s nogom na posudi iz koje istječe voda i ispod koje je latinska riječ Indeficienter što znači nepresušan.
PROĐEŠ SVIJET A NE MAKNEŠ SE SA MJESTA
Borisova nona je znala reći da je vidjela svijeta bez da se maknula s mjesta.
Osobe rođene početkom 20. stoljeća, kao i moja Nana, imale su priliku živjeti pod raznim upravama državnog i sličnog ustroja.
U rasponu od otprilike 70 godina teritorij Rijeke našao se pod upravom osam različitih uprava. Bile su to redom:
- Austro-Ugarska Monarhija
- Talijanska uprava za Kvarner
- Slobodna država Rijeka
- Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
- Kraljevina Italija
- Talijanska Socijalna Republika
- Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
- Republika Hrvatska
Trećeg svibnja 1945. godine jugoslavenska vojska oslobađa grad. Taj dan se i danas obilježava kao dan oslobođenja od fašističke uprave, a Rijeka potpada pod Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju.
NATPIS KOJI JE MORAO NESTATI
Kozalska je crkva izgrađena 1934. godine. Gradnja crkve nadgledana je od najužeg talijanskog vrha. Otvorenju su nazočili brojni talijanski uglednici. Jedan od glavnih sponzora gradnje crkve je i poznatiji Il Duce odnosno Benito Mussolini, o čemu svjedoči i natpis na crkvi. Kasnije je natpis preklesan jer je nekome to smetalo.
Zvonik kozalske crkve visok je 63 metra pa je u njemu, zbog lakšeg opsluživanja i aktivnosti sa zvonom, ugrađen lift. Bio je to prvi lift tog tipa i najviši lift na području bivše države i bliže okolice.
POJAS ZA SPAŠAVANJE S TITANICA
Prvi brod koji je pristigao u pomoć brodolomcima s Titanica bio je brod RMS Carpathia. RMS Carpathia na svojoj je redovnoj liniji i putuje iz New Yorka s krajnjim odredištem upravo u Rijeci (New York – Gibraltar – Genova – Napoli – Messina – Palermo – Trieste – Rijeka). Otprilike oko četiri sata ujutro, odnosno jedan sat i četrdeset minuta od potonuća Titanica, Carpathia je stigla do mjesta nesreće. Osamdeset i četiri člana posade Carpathie, uglavnom Hrvata, uspjelo je iz ledene vode izvući sedamsto i pet preživjelih brodolomaca. Brod se vratio u New York i tamo iskrcao spašene brodolomce, a zatim ponovno krenuo prema Rijeci.
Kao podsjetnik na taj događaj, u Pomorskom i povijesnom muzeju hrvatskog primorja (Guvernerovoj palači) u Rijeci čuva se jedan od pet preostalih pojaseva za spašavanje s Titanica, ujedno i jedini sačuvani primjerak u Europi.
U LOV NA SKRIVENO BLAGO
Kroz čitav period tijekom kojeg je nastajalo istraživanje Rijeke Boris je najviše povijesnih detalja zatekao u „trokutu“ Groblje Kozala – ex. Industrijska ulica – Vodovodna, Hartera, Ružićeva. Upravo je fascinantno koliko se tragova, bitnih za razvoj Rijeke, može zateći na tim lokacijama.
SOVE, SVASTIKE I MASONI
Što reći kad na zidu zgrade pored koje svakodnevno prolazite ugledate svastiku? Da stvar bude bolja, nije ta svastika na tom zidu od jučer. Dapače, sa zida na kojem je uklesana promatra prolaznike već 110 godina.
Tu su i gušteri, kit, krilata bića, divlje mačke, sova, razni cvjetni detalji. Iako su, kao i mnogi drugi detalji navedeni u ovim mojim zapisima, skriveni na javnom mjestu, lako je previdjeti i četiri stupa na pročelju zgrade koji jasno simboliziraju ulaz u Solomonov hram.
Zgrada koju spominjemo u ovoj priči nalazi se na adresi Ivana Dežmana 3, odmah ispod Guvernerove palače. Sagrađena je 1911. godine i od tada nosi naziv Zgrada Sirius. Sagrađena je specifično za potrebe tadašnje riječke masonske lože Sirius i svi oni ukrasi na pročelju upućuju upravo na tu činjenicu.
Za one koji više sluha imaju za muziku nego za mistične teme – prvi disko klub u Hrvatskoj i jedan od prvih u Europi, klub Husar, djelovao je upravo u zgradi Sirius.
PRVA SLUŽBENA NOGOMETNA UTAKMICA U HRVATSKOJ
Pred kraj današnje ulice Milutina Barača, nedaleko od bivšeg pogona Torpedo (na području današnjeg Metisovog dvorišta), tadašnji vlasnik te, za Rijeku iznimno značajne tvornice, Robert Whitehead, organizirao je prvu službenu nogometnu utakmicu u Hrvatskoj. Odigrana je 1873. godine između zaposlenika mađarskih državnih željeznica i riječkog tehničkog saveza povodom puštanja u promet željezničke pruge Rijeka – Karlovac. Krajnji rezultat susreta nije poznat ali se zna da golovi nisu imali prečku, igralo se samo sa stativama.
🔗 IT ZAJEDNICA RIJEKA:
GALERIJA SLIKA:
🔗 IT ZAJEDNICA RIJEKA:
